Poznata po

Snežana Savić najpoznatija je po ulogama Nine Andrejević u „Boljem životu", Maline Vojvodić u „Srećnim ljudima" i Rajne Gagić u „Porodičnom blagu", kao i po muzičkoj karijeri sa hitovima „Topolska 18", „Tri poljupca za sreću" i „Šarene oči".

Ko je Snežana Savić

Snežana Savić je srpska filmska, televizijska i pozorišna glumica, kao i pevačica narodne muzike, čije ime već pola veka zauzima jedno od najvažnijih mesta na jugoslovenskoj, a potom i srpskoj televizijskoj i muzičkoj sceni. Rođena je 6. marta 1953. godine u Velikoj Plani. Snežana Savić je tokom karijere ostvarila desetine uloga u filmovima, televizijskim serijama i pozorišnim predstavama, a paralelno je izgradila i uspešnu muzičku karijeru koja traje decenijama. Najveću popularnost donele su joj serije Siniše Pavića „Bolji život", „Srećni ljudi" i „Porodično blago", u kojima je tumačila upečatljive ženske likove koji su obeležili čitave generacije gledalaca. Snežana Savić je danas jedna od najprepoznatljivijih glumica sa prostora bivše Jugoslavije, a njena karijera obuhvata i film, i televiziju, i pozorište, i muziku.

Rani život i detinjstvo

Snežana Savić je rođena u Velikoj Plani, gradiću u centralnoj Srbiji. U toj sredini provela je prve godine detinjstva, a nakon završetka prvog razreda osnovne škole, njena porodica se preselila u Beograd, u naselje na Zvezdari, gde je nastavila školovanje. Prema onome što je Savićeva kasnije pominjala u intervjuima, odrasla je u porodici u kojoj su se poštovale tradicionalne vrednosti, a roditelji su prema njoj imali visoka očekivanja.

Po završetku osnovne škole, Snežana Savić je upisala jednu od beogradskih gimnazija. Već u tom periodu pokazivala je interesovanje za glumu i scenske umetnosti, što je kasnije usmerilo njen izbor daljeg školovanja. Snežana Savić je odrastala u vremenu kada je jugoslovenska televizija i film doživljavala procvat, što je dodatno podsticalo njenu želju da se profesionalno posveti glumi.

Obrazovanje

Nakon završene srednje škole, Snežana Savić je upisala glumu na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu. Diplomirala je u klasi profesorke Ognjenke Milićević, i to kao student generacije, što govori o izuzetnim rezultatima koje je postizala tokom studija. U istoj generaciji sa Snežanom Savić studirali su i kasnije poznati glumci Ljiljana Stjepanović, Zlata Petković, Lazar Ristovski, Bogdan Diklić i Radoš Bajić – generacija koja je dala nekoliko izuzetno cenjenih imena srpske glume.

Već tokom studija, Snežana Savić je počela da nastupa u pozorištu zajedno sa kolegama iz klase, a prekretnicu u njenom školovanju i karijeri predstavljala je uloga u drami „Koštana" Bore Stankovića, koju je dobila na četvrtoj godini fakulteta. Ta uloga je, prema onome što se navodi u više izvora, izazvala oduševljenje i kod kritike i kod publike, a jedan od najvećih komplimenata njenoj interpretaciji dao je legendarni glumac Ljubiša Bata Stojković, koji je istakao da je njena Koštana bila najbolja od svih dotadašnjih.

Početak karijere

Snežana Savić je svoju prvu filmsku ulogu ostvarila 1975. godine, u televizijskom filmu „Ignjatović protiv Gebelsa", koji je režirao Dragoslav Lazić po scenariju Dušana Savkovića. U tom ostvarenju je tumačila lik Ruže. Već naredne, 1976. godine, dobila je jednu od najznačajnijih uloga u ranoj fazi karijere – naslovnu ulogu u televizijskoj drami „Koštana", koju je igrala i u pozorištu tokom studija.

Tokom druge polovine sedamdesetih godina, Snežana Savić je nastavila da gradi glumačku karijeru kroz uloge u televizijskim ostvarenjima „Ana voli Milovana" (1977), seriji „Čast mi je pozvati vas" (1977), u kojoj je igrala lik po imenu Snežana, zatim u filmu „Gospodarev zet" (1978) i televizijskom filmu „Maska" (1978), gde je tumačila lik glumice Mimi. Godine 1979. pojavila se u seriji „Sedam plus sedam".

Osamdesetih godina nastavlja da gradi filmografiju ulogama u seriji „Sedam sekretara SKOJ-a" (1981), gde je igrala Agatu Oreški, filmu „Pad Italije" (1981) u ulozi Krasne, kao i u televizijskom ostvarenju „Počnimo život iz početka" (1981). Usledile su i uloge u filmu „Sabinjanke" (1982), a zatim u filmu „Šta je s tobom, Nina" (1984), gde je igrala lik Nine Marković, te u drami „Žene u zatvoru", odnosno „U zatvoru" (1985), u kojoj je tumačila lik Olge Papić Cace. U ovom periodu pojavila se i u „Tesnoj koži 2", u ulozi Lepe Šojić, kao i u „Žikinoj dinastiji", gde je igrala damu u vozu.

Uspon do popularnosti

Prava prekretnica u karijeri Snežane Savić dogodila se 1987. godine, kada se vratila na male ekrane ulogom majke Vuka Karadžića u istoimenoj seriji posvećenoj životu velikog srpskog reformatora jezika. Iste, odnosno naredne godine, usledila je uloga koja će je zauvek obeležiti – lik fatalne Nine Andrejević u seriji Siniše Pavića „Bolji život", emitovanoj tokom 1987. i 1988. godine, a potom i narednih sezona do 1991. godine. Ova uloga donela je Snežani Savić prepoznatljivost širom cele tadašnje Jugoslavije i učinila je jednom od najgledanijih glumica na malim ekranima.

Uspeh sa „Boljim životom" nastavio se i u narednoj deceniji, kada je Savićeva dobila ulogu bogate Maline Vojvodić u seriji „Srećni ljudi" (1993–1996), takođe iz pera Siniše Pavića. Zatim je usledila uloga Rajne Gagić, majke lika koga je tumačio Vojin Ćetković, u seriji „Porodično blago" (1998–2001), kao i u njenom nastavku „Tajna porodičnog blaga". U toj seriji, njen filmski suprug bio je glumac Danilo Lazović, dok je njena velika, „neprežaljena" filmska ljubav bio Dragan Nikolić – uloge koje su Snežanu Savić učvrstile kao jednu od najprepoznatljivijih televizijskih glumica u Srbiji. Zahvaljujući ovim serijama, likovi žena snažnog karaktera i burne prošlosti postali su zaštitni znak njene glumačke karijere.

Muzička karijera

Paralelno sa glumom, Snežana Savić je izgradila i zapaženu karijeru u svetu narodne muzike. Njeno interesovanje za pevanje dodatno je podstakla uloga u „Koštani", u okviru koje je i sama pevala. Inspirisana tim iskustvom, početkom osamdesetih godina odlučila je da se ozbiljnije posveti muzici. Prvi album, pod nazivom „O, kakva noć", snimila je 1983. godine za diskografsku kuću Jugoton, a ubrzo su usledili albumi „Ne smem da te diram" (1984) i „Ti kraj mene nisi" (1985).

U periodu od 1983. do 2009. godine, Snežana Savić je snimila ukupno oko dvanaest do trinaest studijskih albuma, kao i nekoliko kompilacija i pojedinačnih pesama. Njeni najpoznatiji hitovi, koje i danas rado sluša publika svih generacija, uključuju numere „Tri poljupca za sreću" (poznatu i pod nazivom „Tri poljupca hoću ja"), „Topolska 18" (pesmu koja je postala i deo serije „Srećni ljudi"), „Šarene oči", „Nova ljubav", „Vatra ljubavi", „Zašto te toliko volim", „Bez tebe", „Zabranjeno", „Topim se", „Ej, moje milo", „I na moju sreću došao je red" i „Mitke i Koštana". Zahvaljujući ovim pesmama, Snežana Savić je tokom osamdesetih godina bila jedna od najpopularnijih pevačica narodne muzike u tadašnjoj Jugoslaviji, a njena muzička karijera dodatno je učvrstila status svestrane umetnice koja podjednako uspešno funkcioniše i na filmu, i na sceni, i u muzici.

Najveći uspesi

Najveći uspesi u karijeri Snežane Savić vezani su za već pomenute serije Siniše Pavića – „Bolji život", „Srećni ljudi" i „Porodično blago" – koje su joj donele status jedne od najprepoznatljivijih glumica sa prostora bivše Jugoslavije. Uloga Nine Andrejević ostaje njena najpoznatija filmska kreacija, dok su likovi Maline Vojvodić i Rajne Gagić dodatno potvrdili njenu sposobnost da tumači kompleksne, snažne ženske karaktere.

Pored televizijskih uloga, veliki profesionalni uspeh predstavlja i njena muzička karijera, tokom koje je snimila veći broj albuma i ostvarila nekoliko velikih hitova koji su i danas prepoznatljivi. U periodu 2004–2006. godine, Snežana Savić je glumila Elizabetu Kovačević u seriji „Stižu dolari", čime je nastavila kontinuitet uspešnih televizijskih uloga i u dvehiljaditim godinama. Novije generacije gledalaca pamte je i po ulogama u serijama „Igra sudbine" (2020–2024), gde je tumačila lik Donke de Saeli, „Zlatni dani" (2020), „Selo gori, a baba se češlja", u kojoj je igrala lik Izabel, kao i po ulozi Jovanke Broz u projektu „Jovanka Broz i tajne službe". U periodu 2024–2025. godine pojavila se i u seriji „Derbi u kafani Autokomanda", u ulozi konobarice Jele, dok je 2026. godine najavljeno njeno pojavljivanje u seriji „Dadilja sa sela" – što potvrđuje da Snežana Savić ostaje aktivna na glumačkoj sceni i nakon pet decenija karijere.

Privatni život

Snežana Savić je privatni život tokom čitave karijere uglavnom držala podalje od očiju javnosti. Prema dostupnim podacima, imala je dva braka. Prvi brak sklopila je još tokom studija na Fakultetu dramskih umetnosti, ali je taj odnos, prema njenim rečima, ubrzo prestao.

Drugi suprug Snežane Savić bio je reditelj i scenarista Dragoslav Lazić, poznat po televizijskim serijama „Ljubav na seoski način", „Građani sela Luga" i „Muzikanti", koji je bio sedamnaest godina stariji od nje. U tom braku dobili su ćerku Anitu Lazić, koja je krenula majčinim stopama i takođe postala glumica. Brak sa Lazićem nije dugo potrajao – par se razveo, a Snežana Savić je kasnije objasnila da je do razvoda došlo zbog različitih pogleda na život, kao i da je svesno odustala od ulaska u novi brak kako ćerki ne bi nanela dodatnu traumu ili je izložila mogućem rivalitetu sa decom iz eventualne nove veze. Snežana Savić se nakon tog braka više nije udavala.

Uprkos razvodu, Savićeva je zadržala korektan odnos sa bivšim suprugom i njegovom novom porodicom. Dragoslav Lazić se kasnije ponovo oženio, glumicom Draganom Turkalj, koja je bila trideset dve godine mlađa od njega, i sa kojom je u sedamdeset šestoj godini života dobio blizance, ćerku Iskru i sina Lazara, putem vantelesne oplodnje. Snežana Savić je isticala da sa bivšim suprugom i njegovom novom porodicom ima korektne odnose, te da su se povremeno družili na rođendanima unučadi i njihove zajedničke ćerke Anite. Dragoslav Lazić je preminuo 23. oktobra 2024. godine u Beogradu, u osamdeset sedmoj godini života, nakon duže bolesti.

Zanimljivosti

Snežana Savić je jedna od retkih glumica iz svoje generacije koja je paralelno gradila podjednako uspešnu glumačku i muzičku karijeru, pri čemu je njena muzička karijera direktno inspirisana ulogom u „Koštani". Zanimljivo je i da je uloga u „Koštani" dobijena još dok je bila na četvrtoj godini fakulteta, što je neuobičajeno rano za tako veliku i zahtevnu ulogu. U seriji „Porodično blago" njena filmska ljubavna priča sa likom kog je tumačio Dragan Nikolić dugo je pamćena kao jedna od najupečatljivijih televizijskih romansi devedesetih i dvehiljaditih godina. Takođe, njena ćerka Anita Lazić nastavila je porodičnu tradiciju i bavi se glumom, čime je porodica Savić–Lazić ostala prisutna na srpskoj glumačkoj sceni i u sledećoj generaciji.

Nagrade i priznanja

Snežana Savić je dva puta osvojila nagradu za najbolji glumački par godine, po izboru čitalaca lista „TV Novosti", na Filmskim susretima u Nišu. Prvi put je nagradu osvojila 1996. godine, u paru sa Desimirom Stanojevićem, za uloge u seriji „Srećni ljudi", a drugi put 2001. godine, u paru sa Draganom Nikolićem, za uloge u „Porodičnom blagu". U decembru 2018. godine, Savez estradno-muzičkih umetnika Srbije dodelio je Snežani Savić Estradno-muzičku nagradu Srbije za životno delo, čime je zvanično priznat njen dugogodišnji doprinos srpskoj narodnoj muzici.

Nasleđe i uticaj

Snežana Savić je svojim ulogama u serijama Siniše Pavića ostavila trajan trag u istoriji jugoslovenske i srpske televizije. Likovi Nine Andrejević, Maline Vojvodić i Rajne Gagić i danas se smatraju nekim od najupečatljivijih ženskih televizijskih likova sa ovih prostora, a serije u kojima je glumila zadržale su status kultnih ostvarenja i decenijama nakon prvog emitovanja. Njena muzička karijera dodatno je proširila njen uticaj izvan sveta glume, čineći je jednom od retkih umetnica koje su podjednako uspešno funkcionisale u oba medija. Kontinuitet njene karijere, koja traje od sredine sedamdesetih godina prošlog veka do danas, svedoči o dugovečnosti i svestranosti koja je retka na domaćoj estradnoj i glumačkoj sceni.

Biografija – najčešća pitanja

Kada je rođena Snežana Savić?

Snežana Savić je rođena 6. marta 1953. godine u Velikoj Plani.

Gde je rođena Snežana Savić?

Snežana Savić je rođena u Velikoj Plani, u tadašnjoj FNRJ, na teritoriji današnje Srbije.

Po čemu je najpoznatija Snežana Savić?

Snežana Savić je najpoznatija po ulogama u serijama „Bolji život", „Srećni ljudi" i „Porodično blago", kao i po muzičkoj karijeri sa hitovima poput „Topolska 18" i „Tri poljupca za sreću".

Da li je Snežana Savić bila udata?

Da, Snežana Savić je bila udata dva puta. Drugi brak, sa rediteljem Dragoslavom Lazićem, iz koga ima ćerku Anitu, završio se razvodom.

Ko je ćerka Snežane Savić?

Ćerka Snežane Savić je Anita Lazić, koja je, poput majke, postala glumica.

Da li Snežana Savić peva?

Da, Snežana Savić je, pored glume, ostvarila i uspešnu muzičku karijeru u žanru narodne muzike, sa preko deset objavljenih albuma.

Gde je Snežana Savić studirala glumu?

Snežana Savić je diplomirala glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesorke Ognjenke Milićević, kao student generacije.

Koje su najpoznatije uloge Snežane Savić?

Najpoznatije uloge Snežane Savić su Nina Andrejević u „Boljem životu", Malina Vojvodić u „Srećnim ljudima" i Rajna Gagić u „Porodičnom blagu".

Koliko je visoka Snežana Savić?

Prema dostupnim podacima, Snežana Savić je visoka 170 centimetara.

Da li je Snežana Savić dobila nagrade za glumu?

Da, Snežana Savić je dva puta nagrađena kao deo najboljeg glumačkog para godine na Filmskim susretima u Nišu, a 2018. godine dobila je i nagradu za životno delo u oblasti narodne muzike.

Zaključak

Snežana Savić je srpska glumica i pevačica čija karijera, koja traje već pet decenija, obuhvata film, televiziju, pozorište i muziku. Rođena 1953. godine u Velikoj Plani, diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu kao student generacije, a slavu je stekla ulogama u serijama Siniše Pavića „Bolji život", „Srećni ljudi" i „Porodično blago". Paralelno sa glumom, izgradila je i zapaženu muzičku karijeru sa brojnim hitovima narodne muzike. Iako je svoj privatni život uglavnom držala dalje od javnosti, Snežana Savić ostaje jedna od najprepoznatljivijih i najdugovečnijih umetnica sa prostora bivše Jugoslavije, čije uloge i pesme i danas pamte generacije gledalaca i slušalaca.

Podeli: Facebook X WhatsApp Viber
Poslednja izmena: 07.09.2026. godine

Prijavi ovu biografiju

Ako si primetio grešku, neprikladan sadržaj ili imaš drugi razlog za prijavu, popuni formu ispod.