Poznat po
Mihail Dudaš je najpoznatiji kao srpski višebojac, državni rekorder u desetoboju (8275 bodova) i sedmoboju (6099), te osvajač bronze na Evropskom prvenstvu 2016. i Evropskom dvoranskom prvenstvu 2013.
Sadržaj biografije
- Ko je Mihail Dudaš
- Rani život i detinjstvo
- Obrazovanje
- Početak karijere
- Uspon do popularnosti
- Olimpijske igre u Londonu 2012
- Najveći uspesi
- Olimpijske igre u Riju 2016
- Evropsko dvoransko prvenstvo u Beogradu 2017
- Završetak karijere
- Rad van staze i sportska uprava
- Privatni život
- Zanimljivosti
- Nagrade i priznanja
- Nasleđe i uticaj
- Biografija – najčešća pitanja
- Zaključak
Ko je Mihail Dudaš
Mihail Dudaš (Novi Sad, 1. novembar 1989) srpski je atletičar, višebojac i jedan od najuspešnijih srpskih sportista u takmičenjima u desetoboju i sedmoboju. Državni je rekorder u obe discipline: u desetoboju je njegov najbolji rezultat 8275 bodova, a u sedmoboju u dvorani 6099 bodova.
Najvažnije odlikovanje u karijeri osvojio je u Amsterdamu 2016. godine, kada je postao bronzani na Evropskom prvenstvu u desetoboju. Pre toga je 2013. u Geteborgu osvojio bronzu u sedmoboju na Evropskom dvoranskom prvenstvu. Nastupao je na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Žaneiru 2016, kao i na više svetskih i evropskih prvenstava.
Karijeru je završio u februaru 2022. godine, nakon petnaest godina takmičenja. Kasnije je radio kao sportski direktor Atletskog saveza Srbije. U nastavku teksta saznajte kako je Mihail Dudaš stigao do vrha srpske atletike, kroz koje je povrede prošao i šta je ostavio iza sebe.
Rani život i detinjstvo
Mihail Dudaš rođen je u Novom Sadu, u tadašnjoj SFR Jugoslaviji. Odrastao je u Starom gradu, delu grada koji i danas smatra najlepšim. U razgovoru za portal Moj Novi Sad objasnio je da su mu sve bilo blizu, a da je pored kuće bio i Dunav.
Kao dečak provodio je mnogo vremena napolju. Igrao je fudbal i bejzbol na livadi pored zgrade Skupštine Vojvodine, a uz to i razne dečje igre. Tako je rano razvio opštu sportsku svestranost, koja će mu kasnije biti najvažnija prednost u višebojima.
Kako je počela priča o atletici
Do atletike je stigao zahvaljujući starijem bratu Ivanu Dudašu, koji je bio šest godina stariji od njega. Brata je tada trenirao Nedeljko Đorđić, danas direktor osnovne škole „Đorđe Natošević“, koju je pohađao i sam Mihail. Đorđić je Ivana pozvao na takmičenje u Nemačkoj i poneo sa sobom i mlađeg Mihaila, koji u to vreme još nije trenirao atletiku.
Imao je tada sedam ili osam godina. Taj međunarodni turnir za osnovce, na kojem je kasnije učestvovao još nekoliko puta, probudio je u njemu ljubav prema atletici. Kasnije je rekao da je upravo tada shvatio da želi da se time bavi u životu.
Od skoka u dalj do višeboja
Prvo je trenirao skok u dalj, a trčao je i na 300 metara. Voleo je i skok uvis i bacanje kugle. Tokom 2005. godine, kao mlađi junior, postao je prvak države u skoku u dalj sa 6,80 metara.
Tada ga je trener pitao da li želi da proba višeboj. Pristao je, a već na prvom takmičenju ispunio je normu za svetsko prvenstvo. Tako je postalo jasno kojim putem treba nastaviti.
Ljubav prema prirodi ostala mu je i van staze. Kao dečak ga je ujak prvi put poveo na pecanje, kada je imao oko pet godina. Pecanje na Dunavu i dalje je njegov omiljeni način odmora.
Obrazovanje
Osnovnu školu „Đorđe Natošević“ pohađao je u Novom Sadu. Sport mu je od najranijih dana oduzimao veliki deo vremena, ali je od početka ulagao i u obrazovanje.
Kasnije je stekao master zvanje na Univerzitetskom koledžu u Londonu (University College London). Studije je pohađao uz Chevening stipendiju, koju finansira britanska vlada za mlade lidere, a smer koji je upisao bio je korporativni menadžment. U intervjuu iz januara 2021. rekao je da nikada nije želeo da bude samo sportista do kraja života i da želi da naučeno poveže sa sportskim menadžmentom.
Početak karijere
Dudaš je atletiku treniralo u novosadskom klubu AK Vojvodina, čiji je član bio tokom cele takmičarske karijere. Do 2011. godine trenirao ga je Goran Obradović Čele, a zatim Feđa Kamasi, sve do 2019. Posle toga mu je trener bio Duško Miličić.
Prvu značajnu medalju osvojio je 2008. godine na Svetskom juniorskom prvenstvu u Bidgošču u Poljskoj. Sa 7663 boda osvojio je bronzu u desetoboju i postavio novi juniorski rekord Srbije. Kasnije je rekao da mu je upravo ta medalja najdraža, jer je najiskrenija. Tim uspehom ostvario je ono što je tada izgledalo gotovo neverovatno: medalju na svetskom prvenstvu za juniore.
Evropska prvenstva za mlađe seniore
Naredne godine usledio je novi uspeh. Na Evropskom prvenstvu za igrače do 23 godine u Kaunasu 2009. osvojio je bronzu sa 7855 bodova. Dve godine kasnije, na istom takmičenju u Ostravi, ponovio je tu medalju, a sa 8117 bodova postavio je i novi državni rekord u desetoboju.
U to vreme je u njegovu ekipu spadao i niz srpskih atletičara koji su stasali u istoj generaciji, među njima Emir Bekrić i Ivana Španović, koji su takođe osvajali medalje na tom takmičenju. Sredinom 2010. godine nastupio je i na čuvenom mitingu u Getcisu u Austriji, gde je skočio 7,63 metra u dalj, što je ostalo njegov najbolji rezultat u toj disciplini.
Uspon do popularnosti
Pravi iskorak u seniorskoj konkurenciji napravio je 2011. godine. Na Svetskom prvenstvu u Tegu u Južnoj Koreji završio je šesti sa 8256 bodova i postavio novi državni rekord. Taj rezultat mu je obezbedio i normu za Olimpijske igre u Londonu. Prema njegovim rečima, ranije je tada oborio državni rekord star 21 godinu.
Usledila je 2012. godina i Evropsko prvenstvo u Helsinkiju. U desetoboju je osvojio četvrto mesto sa 8154 boda. Kasnije je objasnio da je do medalje nedostajalo svega oko 50 bodova, pa je to bio jedan od njegovih najbolnijih rezultata. U Helsinkiju je pri tom bacio koplje 59,98 metara, što je ostalo njegov lični rekord.
Olimpijske igre u Londonu 2012
Na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. nastupio je kao ozbiljan kandidat za visoku plasman, ali takmičenje nije završio. Prema onome što je kasnije ispričao, tog dana je imao napad migrene i probudio se u bolnici. Olimpijski izveštaji vode ga kao takmičara koji nije završio desetoboj.
Ovo iskustvo je ostalo jedno od najtežih u njegovoj karijeri. Dudaš je uvek isticao da mu je Olimpijada najveći cilj svakog sportiste, zbog čega je nesreća bila utoliko veća.
Najveći uspesi
Bronza u sedmoboju u Geteborgu 2013
Prvu seniorsku medalju osvojio je na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Geteborgu u martu 2013. godine. Osvojio je bronzu u sedmoboju sa 6099 bodova, što je ujedno bio novi državni rekord. Iste godine je, među ostalim, postigao i svoje najbolje rezultate na 1000 metara (2:39,04) i u skoku uvis u dvorani (2,08 metara).
Državni rekord na Svetskom prvenstvu u Moskvi
U avgustu 2013. godine nastupio je na Svetskom prvenstvu u Moskvi. Sa 8275 bodova postavio je novi državni rekord u desetoboju i zauzeo 14. mesto. Taj rezultat, postignut 11. avgusta 2013, ostao je njegov lični rekord do kraja karijere. Pobedu u toj konkurenciji odneo je američki desetobojac Ešton Iton, sa 8809 bodova. Tokom istog takmičenja Dudaš je istrčao i svojih najboljih 10,67 sekundi na 100 metara.
Povreda i povratak
Potom su usledili problemi sa Ahilovom tetivom. Zbog operacije koju je prošao u Finskoj izostao je sa takmičenja u 2014. godini. Izvori se razlikuju oko tačnog vremena zahvata, jer pojedini navode 2014, a drugi aprilsku vest iz 2015. godine. Bez obzira na to, vratio se vrlo brzo i već 2015. na Balkanskom prvenstvu u Pitešćiju osvojio zlato sa 7720 bodova.
Evropska bronza u Amsterdamu 2016
Vrhunac karijere dostigao je u julu 2016. na Evropskom prvenstvu u Amsterdamu. Sa 8153 boda osvojio je bronzanu medalju u desetoboju. Uspeh je ostvario uprkos povredama i bolesti koja ga je zadesila neposredno pre takmičenja.
Nakon trke rekao je da to nije samo njegova medalja, već i medalja porodice i Atletskog saveza Srbije. Dodao je i da mu medalja obezbeđuje nacionalno priznanje i penziju. Iste godine proglašen je za najboljeg atletičara Srbije.
Te sezone je ujedno ispunio normu za Olimpijske igre u Riju, dostigavši bodovni uslov od 8100 poena. U desetoboju je pri tom postigao i dobre pojedinačne rezultate, među kojima i 2,04 metra u skoku uvis.
Olimpijske igre u Riju 2016
U Rio de Žaneiru 2016. Dudaš je došao kao evropski bronzani desetobojac. Nažalost, takmičenje ponovo nije završio. Prema njegovim rečima, od početka sezone mučila ga je povreda lakta, sa rupturom na tri mesta. Mogao je da nastavi sa bacanjima, ali bi to ugrozilo njegovu karijeru i moglo da dovede do operacije.
Odlučio je da se povuče. Kasnije je rekao da bi, da je bio bolje plasiran, verovatno riskirao, ali da je odluka bila veoma teška. U Riju je u olimpijskom selu imao i jedno neobično iskustvo: sa reprezentativnim kolegom Ivanom Ristićem razgovarao je o američkom plivaču Majklu Felpsu, kog su prvo ugledali samo s leđa i nisu prepoznali.
Evropsko dvoransko prvenstvo u Beogradu 2017
U martu 2017. Dudaš je nastupio na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu, pred domaćom publikom. U sedmoboju je u skoku s motkom preskočio 5,10 metara, što je njegov lični rekord u toj disciplini (dotadašnji je bio 4,80), i time se vratio u borbu za medalju.
U poslednjoj disciplini, trci na 1000 metara, pokušao je da stigne češkog rivala. Kasnije je ispričao da su mu noge otkazale sto metara pre cilja, da je pao, ustao i završio trku, ali da je diskvalifikovan jer je izašao sa staze. Rekao je da je to takmičenje za njega poput medalje, jer nikada nije otišao toliko do kraja.
Svetsko prvenstvo u Londonu 2017
Iste godine nastupio je i na Svetskom prvenstvu u Londonu, gde je u desetoboju postigao najbolje rezultate sezone na 100 metara, u skoku udalj, skoku uvis i na 400 metara. Takmičenje, međutim, nije završio.
Završetak karijere
Dudaš je 26. februara 2022. godine, na svečanosti u sali svog kluba AK Vojvodina, objavio da se povlači iz takmičarske atletike. Bilo je to nakon petnaest godina takmičarske karijere i ukupno 25 godina u atletici. Svoj oproštaj završio je rečenicom „Atletiko, volim te. Hvala ti na svemu.“
Rekao je da planove za budućnost još nije definisao, ali da je započeo nekoliko projekata. Najviše je želeo da vidi kako izgleda život bez pritiska takmičenja i povreda. Pojasnio je i da sada može da se bavi ekstremnijim sportovima.
Rad van staze i sportska uprava
Pored sporta, Dudaš se razvijao i u drugim oblastima. U Novom Sadu je pokrenuo „NS Runners“, prvi trkački klub u gradu, u kojem su neki članovi uz njegovu pomoć istrčali i svoj prvi maraton. Postao je i član Sportske jedinice Vojske Srbije, gde je radio sa kadetima. Tokom karantina 2020. godine na društvenim mrežama organizovao je i onlajn treninge za pratioce.
Nakon završetka karijere bio je sportski direktor Srpskog atletskog saveza, kao i direktor mitinga Belgrade Indoor i Serbia Athletics. Na te funkcije je 6. februara 2025. podneo ostavku. U objavi na Instagramu rekao je da više ne može da podržava vrednosti kojima se Savez rukovodi i da „ne pristaje na atletiku bez transparentnosti, slobode i integriteta“.
Privatni život
Dudaš je rođeni Novosađanin i kaže da mu Novi Sad predstavlja način i stil života. U gradu mu žive porodica i prijatelji, a u razgovorima redovno ističe koliko mu znači povratak kući. Tokom karijere je mnogo putovao: prema njegovim rečima, 2016. godine je 252 dana proveo van Novog Sada.
Voli i druge sportove. Priznaje da dobro igra tenis, a u hali Novosadskog sajma, gde je trenirao, povremeno je razmenjivao loptice sa teniserima, među njima i sa Filipom Krajinovićem. Ipak, najveći hobi mu je pecanje, koje smatra mentalnim odmorom nakon sezone.
Zimi je treniralo u hali Novosadskog sajma, a više puta je odlazio na pripreme u Južnu Afriku, gde je trenirao zajedno sa prijateljem i kolegom desetobojcem Tomasom van der Pletsenom (engl. Thomas van der Plaetsen). O drugim detaljima privatnog života nema javno potvrđenih podataka.
Zanimljivosti
- Nijednu medalju nije cenio više od juniorske bronze iz 2008, koju je nazvao najiskrenijom.
- Među desetobojcima, kako kaže, vlada prijateljstvo, jer dvodnevno takmičenje od deset disciplina ne trpi tenziju.
- U skoku s motkom je 2017. u Beogradu popravio lični rekord za čak 30 centimetara.
- Iako je sebe opisao kao skromnog momka, često je isticao značaj obrazovanja i života posle sporta.
- Kao dete nije imao idola, jer, kako kaže, nije želeo da veliča one protiv kojih će možda jednog dana da se bori.
- U januaru 2021. u razgovoru za portal 021 poručio je sugrađanima da sačuvaju psihičko zdravlje.
Nagrade i priznanja
Za uspehe u sportu Dudaš je dobio niz priznanja. Prema dostupnim izvorima, proglašen je za najboljeg mladog atletičara Balkana (2011), za sportistu godine Vojvodine (2011) i za sportistu godine grada Novog Sada u periodu od 2010. do 2013. godine. Posle medalje iz Amsterdama 2016. proglašen je za najboljeg atletičara Srbije. Dobitnik je i Majske nagrade za 2017. godinu.
U medaljama su mu pet svetskih i evropskih odličja:
- bronza na Svetskom juniorskom prvenstvu u desetoboju (Bidgošč 2008)
- bronza na Evropskom prvenstvu do 23 godine (Kaunas 2009)
- bronza na Evropskom prvenstvu do 23 godine (Ostrava 2011)
- bronza na Evropskom dvoranskom prvenstvu u sedmoboju (Geteborg 2013)
- bronza na Evropskom prvenstvu u desetoboju (Amsterdam 2016)
Nasleđe i uticaj
Mihail Dudaš ostaje jedan od najuspešnijih srpskih višebojaca u istoriji. Državni rekordi u desetoboju (8275) i sedmoboju (6099), postignuti 2013. godine, još su njegovi, a pojedini od njegovih ranijih rezultata prebacili su rekorde stare više decenija. Uz Ivanu Španović i druge novosadske atletičare pomogao je da Novi Sad dobije ugled atletskog grada.
Njegov put pokazao je i koliko je važno ostati istrajan nakon povreda i neuspeha. Posle promašenih Olimpijskih igara i operacije osvojio je evropsku medalju, a posle karijere ostao je aktivan kroz trkački klub, rad sa kadetima i sportsku upravu. U razgovorima je često poručivao mladima da vole ono što rade, jer će tako doći i uspeh.
Biografija – najčešća pitanja
Ko je Mihail Dudaš?
Mihail Dudaš je srpski atletičar, desetobojac i sedmobojac iz Novog Sada, državni rekorder u obe discipline i bronzani na Evropskom prvenstvu 2016. godine.
Kada i gde je rođen Mihail Dudaš?
Rođen je 1. novembra 1989. godine u Novom Sadu, prema podacima World Athletics i Olympedije. Pojedini izvori navode drugi datum, pa se podaci razlikuju.
Koliko je visok Mihail Dudaš?
Prema većini izvora visok je 183 centimetra, dok Olympedia navodi 184 centimetra.
Koji je lični rekord Mihaila Dudaša u desetoboju?
Njegov lični i državni rekord u desetoboju iznosi 8275 bodova. Postigao ga je 11. avgusta 2013. na Svetskom prvenstvu u Moskvi.
Koje je medalje osvojio Mihail Dudaš?
Osvojio je pet bronzanih medalja: na Svetskom juniorskom prvenstvu 2008, na Evropskim prvenstvima do 23 godine 2009. i 2011, na Evropskom dvoranskom prvenstvu 2013. u sedmoboju i na Evropskom prvenstvu 2016. u desetoboju.
Da li je Mihail Dudaš nastupao na Olimpijskim igrama?
Da, nastupao je na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i Rio de Žaneiru 2016. Na obe Igre takmičenje nije završio, prvi put zbog migrene, a drugi put zbog povrede lakta.
Kada je Mihail Dudaš završio karijeru?
Karijeru je završio krajem februara 2022. godine, posle petnaest godina takmičarske karijere i 25 godina bavljenja atletikom.
Čime se Mihail Dudaš bavi danas?
Nakon završetka karijere radio je kao sportski direktor Srpskog atletskog saveza, a funkciju je napustio u februaru 2025. Pokrenuo je i trkački klub „NS Runners“ u Novom Sadu.
Gde je Mihail Dudaš studirao?
Završio je master studije korporativnog menadžmenta na Univerzitetskom koledžu u Londonu uz Chevening stipendiju.
Da li je Mihail Dudaš u braku?
Podaci o njegovom bračnom statusu nisu javno potvrđeni iz pouzdanih izvora.
Zaključak
Mihail Dudaš je sportista koji je od dečaka iz Starog grada u Novom Sadu stigao do evropskog postolja u najzahtevnijoj atletskoj disciplini. Medalje sa juniorskih, mlađih seniorskih i seniorskih prvenstava, kao i državni rekordi u desetoboju i sedmoboju, svrstavaju ga među najboljima u istoriji srpske atletike.
Uprkos povredama i izostanku sa Olimpijskih igara, nikada nije odustajao od cilja. Nakon karijere nastavio je da se razvija kroz obrazovanje, trkački klub, rad sa kadetima i sportsku upravu. Njegova biografija ostaje primer upornosti i svestranosti.
Slične biografije
Prijavi ovu biografiju
Ako si primetio grešku, neprikladan sadržaj ili imaš drugi razlog za prijavu, popuni formu ispod.
