Poznat po

Poznat je kao dečiji pulmolog i alergolog, dugogodišnji profesor pedijatrije, a šira javnost ga pamti po istupima u Kriznom štabu za COVID-19 i po izjavi da je korona virus "najsmešniji virus". Kasnije je osnovao politički pokret i postao narodni poslanik.

Ko je Branimir Nestorović

Branimir Nestorović je srpski pedijatar, pulmolog, alergolog, univerzitetski profesor i političar, jedna od najkontroverznijih i najprepoznatljivijih javnih ličnosti savremene Srbije. Decenijama je bio cenjen stručnjak za dečiju alergologiju i pulmologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a šira javnost ga je upoznala tokom pandemije korona virusa, kada je kao član Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19 iznosio stavove koji su izazivali burne reakcije. Nekoliko godina kasnije, Branimir Nestorović je od uglednog lekara prerastao u političara – osnovao je sopstveni politički pokret, ušao u Narodnu skupštinu Republike Srbije i postao jedna od ključnih figura srpske vanparlamentarne i parlamentarne opozicione scene.

Njegov put od univerzitetske klinike do poslaničke klupe redak je primer transformacije javnog lika u Srbiji, a Branimir Nestorović je tokom te transformacije zadržao prepoznatljiv, direktan i često provokativan stil komunikacije koji ga prati u svakom javnom nastupu.

Rani život i detinjstvo

Branimir Nestorović je rođen 16. decembra 1954. godine u Beogradu. Otac mu je bio trgovac i partijski funkcioner, dok je odrastao okružen snažnim ženskim autoritetima u porodici – majkom i bakom, koja je, kako je sam ispričao, u Obrenovac stigla iz Like sa zavežljajem na leđima i pred Drugi svetski rat izgradila porodični temelj upornošću i radom. Kao dete, Nestorović je živeo u Obrenovcu, gradu za koji je ostao emotivno vezan tokom celog života.

Nestorović je u više navrata govorio da su ga kao čoveka oblikovale teške životne lekcije. Prva od njih, kako je opisao, bila je smrt oca, hranitelja porodice, što je porodicu suočilo sa finansijskom nesigurnošću još u ranoj mladosti. Prema njegovim rečima, upravo je taj period naučio da se broj ljudi koji vas okružuju često smanjuje kada se pogorša materijalna situacija.

Kao mladić, Nestorović je pokazivao interesovanje i za muziku i sport, ali je, prema sopstvenom svedočenju, izbor medicinske struke od njega zahtevao da se tih interesovanja odrekne tokom školovanja.

Obrazovanje

Osnovnu i srednju školu Branimir Nestorović završio je u Obrenovcu, gde je pohađao prirodno-matematički smer Gimnazije. Nakon završene gimnazije, upisao je Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, jedan od najstarijih i najuglednijih medicinskih fakulteta u regionu.

Studije medicine završio je 1979. godine. Na istom fakultetu je specijalizirao pedijatriju na Univerzitetskoj dečjoj klinici, a kasnije se subspecijalizovao i za pulmologiju. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Polenska alergija u dece“, iz oblasti pedijatrijske alergologije, odbranio je 1985. godine, čime je stekao zvanje doktora medicinskih nauka.

Obrazovni put Branimira Nestorovića obeležilo je kontinuirano usavršavanje u oblasti dečije pulmologije i alergologije, sa posebnim interesovanjem za medikamentnu, odnosno lekovima izazvanu alergiju, kojom se bavio decenijama i po kojoj je stekao ugled i van granica Srbije.

Početak karijere

Profesionalnu karijeru Branimir Nestorović započeo je 1979. godine na Univerzitetskoj dečjoj klinici „Tiršova“ u Beogradu, gde je proveo veći deo svog radnog veka. Akademsku karijeru gradio je postepeno: za asistenta na Medicinskom fakultetu izabran je 1987. godine, reizabran 1991, u zvanje docenta izabran je 1995, a zvanje vanrednog profesora stekao je 2000. godine, uz reizbor 2009. godine. Zvanje redovnog profesora na Katedri za pedijatriju dobio je 2002. godine.

Na Univerzitetskoj dečjoj klinici obavljao je i funkciju načelnika Službe pulmologije i alergologije. Uporedo sa radom u državnom zdravstvenom sistemu, od osnivanja privatne poliklinike Bel Medic 1995. godine bio je angažovan i u privatnoj praksi, a imao je i sopstvenu lekarsku ordinaciju.

Godine 1997. bio je jedan od osnivača Udruženja dečijih pulmologa Srbije, kao i osnivač fonda YUFEDA. Tokom devedesetih godina, Nestorović je bio politički angažovan kao član Srpskog pokreta obnove i učestvovao je u demonstracijama protiv režima Slobodana Miloševića. Nakon formiranja koalicije SPS–SPO 1999. godine, kratko je obavljao funkciju pomoćnika ministra prosvete. Posle petooktobarskih promena 2000. godine, priključio se Demokratskoj stranci.

Uspon do popularnosti

Iako je decenijama uživao ugled u stručnim medicinskim krugovima, širu popularnost Branimir Nestorović stekao je tek u proleće 2020. godine, na samom početku pandemije korona virusa. Vlada Srbije formirala je u martu 2020. Krizni štab za suzbijanje zarazne bolesti COVID-19, čiji je Nestorović postao član kao jedan od angažovanih lekara i stručnih savetnika.

Na jednoj od konferencija za novinare u tom periodu, Nestorović je izjavio da je reč o „najsmešnijem virusu u istoriji čovečanstva“, poručivši ženama da slobodno mogu ići „u šoping u Milano“, grad koji je u tom trenutku bio jedno od epicentara epidemije u Evropi. Izjava je izazvala veliku pažnju medija i javnosti, kako u Srbiji tako i u regionu, i obeležila njegov javni imidž na godine unapred.

Nestorović je kasnije istakao da je u Krizni štab ušao sa dobrim namerama, ali da se odlučio da se povuče kada je, prema njegovim rečima, odustalo od protokola lečenja za koji se zalagao. Tokom pandemije javno je iznosio i stavove suprotne preovlađujućim naučnim saznanjima o virusu SARS-CoV-2 i vakcinama protiv kovida, zbog čega ga je stručna javnost više puta demantovala, dok su mediji njegove nastupe pratili sa izraženom pažnjom, bilo kritički bilo senzacionalistički.

Upravo taj period transformisao je Branimira Nestorovića iz stručnjaka poznatog uskom krugu kolega i pacijenata u jednu od najprepoznatljivijih i najkontroverznijih javnih figura u Srbiji, što je kasnije iskoristio i za ulazak u politiku.

Politička karijera

Popularnost stečenu tokom pandemije Branimir Nestorović je iskoristio za formiranje sopstvenog pokreta pod nazivom „Vitezovi reda zmaja“, sa deklarisanim ciljevima borbe za dečija prava i institucionalne promene. Na parlamentarnim izborima 2022. godine bio je nosilac izborne liste Reformističke stranke pod nazivom „Profesor dr Branimir Nestorović – Snaga sabornosti naroda Srbije“, da bi kasnije, ne uspevši da prikupi dovoljno potpisa podrške, podržao izbornu koalicija Patriotski blok – Za obnovu Kraljevine, predvođenu Boškom Obradovićem i pokretom Dveri.

Pravi politički proboj usledio je 2023. godine, kada je Nestorović bio jedan od osnivača pokreta „Mi – Glas iz naroda“. Kao nosilac izbornih lista tog pokreta, učestvovao je na parlamentarnim izborima i izborima za Skupštinu grada Beograda decembra 2023. godine. Pokret je na oba nivoa prešao izborni cenzus, a Nestorović je izabran i za narodnog poslanika i za odbornika u Skupštini grada Beograda. Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata beogradskih izbora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će upravo pokret Branimira Nestorovića imati ključnu, „jezičak na vagi“ ulogu u formiranju gradske vlasti u Beogradu.

Za narodnog poslanika zvanično je zakleo 6. februara 2024. godine. Na konstitutivnoj sednici novog saziva Skupštine izazvao je kontroverzu poređenjem poslanika koalicije „Srbija protiv nasilja“ sa Romima, zbog čega se kasnije javno izvinio pripadnicima romske nacionalne manjine.

Ubrzo nakon ulaska u parlament, unutar pokreta je došlo do podele, pa je 28. marta 2024. godine formiran novi pokret „Mi – Snaga naroda“ (skraćeno MI–SN), čiji je predsednik i dalje Branimir Nestorović. U septembru 2026. godine, uoči najavljenih izbora, unutar pokreta je izbio novi sukob – deo rukovodstva javno se usprotivio ideji da „Mi – Snaga naroda“ izađe na izbore u koaliciji sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, dok su pojedini funkcioneri javno tvrdili da Nestorović danima nije bio dostupan članovima rukovodstva. Prema medijskim izveštajima iz tog perioda, Nestorović se potom pojavio na sastanku dela članstva na kome je odlučeno da pokret ipak izađe na izbore zajedno sa Vulinovim pokretom, što je dodatno produbilo unutarpartijski raskol. Kako je reč o događajima iz same najave izbora 2026. godine, situacija unutar pokreta u trenutku pisanja ovog teksta i dalje se razvija.

Najveći uspesi

Najveći profesionalni uspesi Branimira Nestorovića vezani su pre svega za njegovu medicinsku karijeru. Tokom više od četiri decenije rada u pedijatrijskoj pulmologiji i alergologiji, izgradio je reputaciju jednog od vodećih stručnjaka u toj oblasti u Srbiji, posebno u istraživanju medikamentne, odnosno lekovima izazvane alergije, čime se bavio više od dvadeset godina i time doprineo formiranju tima koji uživa ugled i u evropskim stručnim krugovima za medikamentnu alergiju.

Kao redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, obrazovao je generacije lekara, a objavio je i više udžbenika iz oblasti pedijatrije, uključujući priručnik za roditelje dece obolele od astme. Nakon 2019. godine, posvetio se i pisanju knjiga namenjenih široj publici, u kojima obrađuje teme alternativne i integrativne medicine, autosugestije i sopstvenih životnih iskustava.

U političkom smislu, najveći uspeh predstavlja osnivanje sopstvenog političkog pokreta koji je, uprkos tome što je bio potpuno nova politička opcija, na izborima 2023. godine osvojio dovoljnu podršku birača da pređe izborni cenzus i obezbedi mesta i u Narodnoj skupštini Srbije i u Skupštini grada Beograda.

Privatni život

Branimir Nestorović u braku je više od tri decenije. Njegova supruga izbegava javne nastupe i medijsku pažnju, zbog čega je o njoj malo poznato, a par retko ili nikada ne izlazi zajedno u javnost. Nestorović je sam u više navrata objašnjavao da njegovoj porodici ne prija pažnja koju izaziva njegova javna popularnost.

Sa suprugom ima dvoje dece – ćerku Minu i sina Uroša. Ćerka Mina studirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu i psihologiju na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, ali se, za razliku od oca, klonila javnog života. Nestorović je ispričao da se Mina rodila sa srčanom manom čija ozbiljnost u tom trenutku nije bila poznata, u periodu najžešćih međunarodnih sankcija prema Srbiji, kada su mogućnosti lečenja bile ograničene. Prema njegovim rečima, situacija se srećno razrešila. Nestorović je takođe javno govorio o tome da je kod njegovog sina Uroša utvrđen jedan oblik autizma, što je, kako je naveo, zahtevalo mnogo upornosti i truda porodice.

U intervjuima je Nestorović govorio o tri životne lekcije koje su ga, prema sopstvenim rečima, najviše oblikovale kao čoveka: gubitak oca, gubitak majke i suočavanje sa zdravstvenim izazovima svoje dece. Istakao je da mu je porodica, uprkos svemu, ostala najvažniji oslonac tokom celog života.

Zanimljivosti

Branimir Nestorović poznat je po iznošenju niza neobičnih i naučno nepotvrđenih tvrdnji, zbog čega ga mediji često opisuju kao teoretičara zavera. Javno je govorio o postojanju takozvanih „vremenskih portala“ i o verovanju da CERN navodno kontroliše crne rupe u svemiru. Takođe je iznosio tvrdnje o postojanju tajnog leka protiv raka i o upotrebi takozvanog „Teslinog zraka smrti“ u ratnim sukobima u Iraku i Srbiji.

U javnosti je poznat i po nadimku „Doktor Haos“, koji je stekao zbog kombinacije medicinskog autoriteta i sklonosti ka provokativnim i neočekivanim izjavama u javnim nastupima. Iako je bio deo zvaničnog Kriznog štaba za COVID-19, javno je izražavao skepsu prema vakcinama protiv kovida, kao i prema MMR vakcini, stavovima koji su izazivali oštre reakcije stručne javnosti.

Zanimljivo je i da je pokret koji je osnovao, „Vitezovi reda zmaja“, prema Nestorovićevim tadašnjim tvrdnjama, u jednom trenutku brojao i po nekoliko stotina hiljada članova, iako pokret nije uspeo da prikupi dovoljno potpisa podrške za samostalan izlazak na izbore 2022. godine.

Nagrade i priznanja

Za svoj doprinos i javno delovanje, Branimir Nestorović je 11. novembra 2020. godine odlikovan Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena.

Nasleđe i uticaj

Bez obzira na to kako se ocenjuju pojedini njegovi stavovi, Branimir Nestorović ostaviće trag i u medicini i u politici. U medicinskoj struci, generacije pedijatara i pulmologa školovane su pod njegovim mentorstvom, a njegov rad na polju medikamentne alergije doprineo je razvoju te uže naučne oblasti u Srbiji.

U političkom smislu, njegov ulazak u Narodnu skupštinu Srbije 2023. godine predstavlja primer kako medijska prepoznatljivost stečena van politike – u njegovom slučaju tokom pandemije korona virusa – može da se pretoči u konkretan politički kapital i parlamentarni mandat. Osnivanje i, potom, cepanje pokreta koje je predvodio, kao i njegova uloga potencijalnog „jezička na vagi“ prilikom formiranja beogradske gradske vlasti krajem 2023. godine, ostaju deo šire priče o fragmentaciji srpske vanparlamentarne i parlamentarne scene sredinom 2020-ih godina.

Biografija – najčešća pitanja

Kada je rođen Branimir Nestorović?

Branimir Nestorović je rođen 16. decembra 1954. godine u Beogradu.

Čime se Branimir Nestorović bavio pre nego što je ušao u politiku?

Bio je pedijatar, pulmolog i alergolog, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dugogodišnji načelnik Službe pulmologije i alergologije Univerzitetske dečje klinike „Tiršova“.

Zašto je Branimir Nestorović postao poznat u javnosti?

Širu popularnost stekao je 2020. godine kao član Kriznog štaba za suzbijanje COVID-19, nakon izjave da je korona virus „najsmešniji virus u istoriji čovečanstva“.

Koju političku stranku ili pokret vodi Branimir Nestorović?

Nestorović je jedan od osnivača pokreta „Mi – Glas iz naroda“, a nakon podele u tom pokretu 2024. godine, predsednik je pokreta „Mi – Snaga naroda“.

Kada je Branimir Nestorović postao narodni poslanik?

Zakletvu narodnog poslanika položio je 6. februara 2024. godine, nakon parlamentarnih izbora održanih u decembru 2023. godine.

Da li Branimir Nestorović ima porodicu?

Više od tri decenije je u braku i ima dvoje dece, ćerku Minu i sina Uroša. Njegova supruga ne pojavljuje se u javnosti.

Koje je knjige napisao Branimir Nestorović?

Autor je više knjiga, među kojima su „Između dva sveta“, „Drugi svet“, „Karcinom: kako sprečiti i lečiti karcinom integrativnim pristupom“, „Autosugestija“ i „Dete sa alergijom, ekcemom i astmom“, kao i stručnih udžbenika iz pedijatrije.

Da li je Branimir Nestorović i dalje aktivan kao lekar?

Danas je poznat prvenstveno po političkom angažmanu, dok se njegova aktivna univerzitetska i klinička karijera pedijatra, pulmologa i alergologa odvijala tokom prethodnih decenija.

Kojim je nagradama odlikovan Branimir Nestorović?

Novembra 2020. godine odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena.

Zaključak

Branimir Nestorović predstavlja redak primer transformacije uglednog lekara u jednu od najuticajnijih i najkontroverznijih figura savremene srpske politike. Njegova medicinska karijera, izgrađena tokom više od četiri decenije rada u pedijatrijskoj pulmologiji i alergologiji, obezbedila mu je stručni ugled, dok je period pandemije korona virusa iz osnova promenio njegov javni imidž i otvorio put ka političkom angažmanu. Osnivanjem sopstvenog pokreta i ulaskom u Narodnu skupštinu Srbije 2023. godine, Branimir Nestorović je postao trajni deo priče o savremenoj srpskoj politici, čiji se dalji tok, uključujući i unutarpartijske sukobe iz 2026. godine, i dalje piše.

Podeli: Facebook X WhatsApp Viber
Poslednja izmena: 02.10.2026. godine