Poznat po

Slobodan Milošević poznat je kao predsednik Srbije (1989–1997) i Savezne Republike Jugoslavije (1997–2000), čija se vladavina vezuje za uspon nacionalizma krajem osamdesetih, ratove na prostoru bivše Jugoslavije, pad sa vlasti 5. oktobra 2000. godine i suđenje pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, gde je preminuo pre izricanja presude.

Ko je Slobodan Milošević

Slobodan Milošević bio je srpski i jugoslovenski pravnik i političar, jedna od najuticajnijih i najkontroverznijih ličnosti balkanske politike krajem XX veka. Bio je predsednik Srbije od 1989. do 1997. godine, a potom i predsednik Savezne Republike Jugoslavije od 1997. do 2000. godine. Slobodan Milošević obeležio je period raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ratove na prostoru bivše Jugoslavije i međunarodnu izolaciju Srbije tokom devedesetih godina. Posle gubitka vlasti 2000. godine, izručen je Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, gde je suđenje protiv njega trajalo do njegove smrti 2006. godine, pre nego što je presuda izrečena.

Rani život i detinjstvo

Slobodan Milošević rođen je 20. avgusta 1941. godine u Požarevcu, u tadašnjoj okupiranoj Srbiji. Njegov otac, Svetozar Milošević, bio je po obrazovanju bogoslov koji je kasnije radio kao učitelj ruskog jezika, dok je majka Stanislava, rođena Koljenšić, bila učiteljica. Porodica Milošević vodi poreklo iz crnogorskog kraja, iz mesta Lijeva Ruka, a smatraju se potomcima plemena Vasojevići. Slobodan je imao starijeg brata, Borislava Miloševića, koji je kasnije takođe bio uključen u javni i diplomatski život.Detinjstvo Slobodana Miloševića obeležio je razvod roditelja, do kog je došlo nedugo posle Drugog svetskog rata. Otac je napustio porodicu i preselio se u Crnu Goru, gde je nastavio da radi kao nastavnik, dok se majka sama brinula o dvojici sinova u Požarevcu. Ova porodična situacija, prema pisanju više biografa, ostavila je trag na Miloševićevo odrastanje i formiranje ličnosti. U požarevačkoj gimnaziji upoznao je Mirjanu Marković, koja će kasnije postati njegova supruga i jedna od najuticajnijih osoba u njegovom političkom životu.

Obrazovanje

Slobodan Milošević završio je osnovnu školu i gimnaziju u rodnom Požarevcu, gde se, prema svedočenjima profesora, isticao ozbiljnošću i disciplinom. Kao punoletan, 1959. godine, učlanio se u Savez komunista Jugoslavije, čime je otpočeo svoj put u partijskom i političkom životu zemlje. Posle završene gimnazije, upisao je Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, koji je završio 1964. godine. Tokom studija bio je aktivan u studentskom političkom životu, a 1963. godine postao je predsednik partijskog komiteta na Pravnom fakultetu.

Početak karijere

Nakon diplomiranja, Slobodan Milošević je od 1963. do 1966. godine radio u Univerzitetskom komitetu Saveza komunista Beograda, kao sekretar za ideološko-politički rad i predsednik Ideološke komisije. Kasnije je radio kao savetnik predsednika Skupštine grada Beograda za privredna pitanja, a potom je vodio Službu za informacioni sistem grada Beograda. Njegova prva značajnija poslovna funkcija bila je u kompaniji Tehnogas, gde je od 1969. do 1973. godine bio zamenik generalnog direktora, a potom pet godina i generalni direktor te kompanije.Milošević je zatim prešao u bankarski sektor, gde je od 1978. do 1983. godine bio predsednik Udružene beogradske banke. Ovo iskustvo u privredi i bankarstvu doprinelo je da stekne reputaciju sposobnog rukovodioca, što mu je kasnije pomoglo prilikom ulaska u vrh partijske hijerarhije. Posle kraćeg angažmana u Predsedništvu Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, u aprilu 1984. godine izabran je za predsednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda.

Uspon do popularnosti

Politička karijera Slobodana Miloševića naglo se ubrzala sredinom osamdesetih godina. U maju 1986. godine postao je predsednik Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, funkcija koja je u to vreme nosila veliku moć unutar partijske strukture. Prekretnica u njegovom usponu dogodila se na Osmoj sednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije, održanoj 23. i 24. septembra 1987. godine, kada je Milošević politički eliminisao svog dotadašnjeg mentora Ivana Stambolića i Dragišu Pavlovića, tadašnjeg predsednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda.Godine 1988. talas masovnih mitinga poznat kao takozvano „događanje naroda“ dodatno je učvrstio Miloševićevu poziciju i doprineo njegovoj popularnosti među delom stanovništva. Ovi mitinzi doveli su do smene rukovodstava u Vojvodini i Crnoj Gori, a Milošević je u javnosti sve više predstavljan kao zaštitnik srpskih nacionalnih interesa, posebno u kontekstu odnosa prema Kosovu i Metohiji.

Najveći uspesi

Slobodan Milošević izabran je za predsednika Predsedništva Socijalističke Republike Srbije 1989. godine, a nakon uvođenja višestranačkog sistema i promene ustava, na direktnim izborima 1990. godine izabran je za predsednika Republike Srbije. Na predsedničkim izborima 1992. godine pobedio je protivkandidata Milana Panića, osvojivši većinu glasova birača. Tokom devedesetih godina Milošević je bio jedan od ključnih aktera u međunarodnim pregovorima o rešavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, iako to formalno nije proizlazilo iz njegovih ustavnih ovlašćenja kao predsednika Srbije.Jedan od najznačajnijih trenutaka njegove karijere bilo je učešće u pregovorima koji su doveli do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma novembra 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Nakon isteka mandata predsednika Srbije, Savezna skupština ga je 1997. godine izabrala za predsednika Savezne Republike Jugoslavije, funkciju na kojoj je ostao do 2000. godine.

Politička kriza, rat na Kosovu i pad sa vlasti

Devedesete godine XX veka obeležili su ratovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i kasnije sukob na Kosovu i Metohiji, tokom kojih je međunarodna zajednica Miloševiću i njegovoj politici pripisivala značajnu odgovornost. Zbog toga je Srbija, odnosno tadašnja Savezna Republika Jugoslavija, bila pod međunarodnim sankcijama tokom velikog dela ove decenije, što je dovelo do teške ekonomske krize i hiperinflacije. Guverner Narodne banke Jugoslavije Dragoslav Avramović sproveo je 1994. godine program monetarne stabilizacije koji je privremeno obuzdao hiperinflaciju.Godine 1999. usled sukoba na Kosovu i Metohiji, Severnoatlantski savez (NATO) sproveo je vojnu intervenciju protiv Savezne Republike Jugoslavije, poznatu kao NATO bombardovanje, koja je trajala od marta do juna te godine. Ovaj period dodatno je produbio međunarodnu izolaciju zemlje kojom je Milošević upravljao. Na predsedničkim izborima održanim 24. septembra 2000. godine, prema zvaničnim rezultatima, Milošević je osvojio 37,15 odsto glasova, dok je kandidat ujedinjene opozicije Vojislav Koštunica osvojio 50,24 odsto glasova. Milošević isprva nije priznao poraz, što je dovelo do masovnih protesta širom Srbije 5. oktobra 2000. godine, poznatih kao Peti oktobar, nakon kojih je konačno priznao poraz i povukao se sa vlasti.

Hapšenje i suđenje u Hagu

Slobodan Milošević uhapšen je u Beogradu 1. aprila 2001. godine, prvobitno pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja i finansijske malverzacije vezane za carinu. Taj postupak pred domaćim pravosuđem nikada nije okončan, jer je odlukom Vlade Srbije 28. juna 2001. godine izručen Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Tamo mu je suđeno po optužnicama za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje ratnog prava i običaja, u vezi sa ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.Suđenje je počelo 12. februara 2002. godine i predstavljalo je jedno od najdužih i najsloženijih u istoriji Tribunala. Milošević je odlučio da se sam brani, jer nije priznavao legitimitet suda pred kojim je odgovarao. Tokom četvorogodišnjeg suđenja, koje je prenošeno putem televizije, njegovo zdravstveno stanje se postepeno pogoršavalo, s obzirom da je bolovao od srčanih tegoba izazvanih hipertenzijom i dijabetesom. Krajem februara 2006. godine sud je odbio njegov zahtev da mu se dozvoli lečenje u Moskvi.

Tragična smrt

Slobodan Milošević preminuo je 11. marta 2006. godine u pritvorskoj jedinici Tribunala u haškom naselju Scheveningen. Pronađen je mrtav u svojoj ćeliji tokom jutra istog dana. Obdukcija je pokazala da je do smrti došlo usled srčanog udara, prouzrokovanog dugogodišnjom hipertenzijom i zadebljanjem srčanog mišića leve komore. Toksikološka analiza pokazala je prisustvo leka za snižavanje krvnog pritiska koji mu nije bio propisan od strane lekara Tribunala, što je izazvalo nagađanja, ali je zvanična istraga isključila mogućnost trovanja ili samoubistva i zaključila da je smrt bila prirodna. Milošević je preminuo pre nego što je u njegovom slučaju izrečena pravosnažna presuda, zbog čega je postupak protiv njega pred Tribunalom zvanično obustavljen.

Privatni život

Slobodan Milošević bio je u braku sa Mirjanom „Mirom“ Marković, sociološkinjom i političarkom, koju je upoznao još u gimnazijskim danima u Požarevcu. Mira Marković je tokom devedesetih godina osnovala i vodila Jugoslovensku levicu (JUL) i smatrana je jednom od najuticajnijih osoba u njegovom političkom okruženju. Par je imao dvoje dece, sina Marka Miloševića i ćerku Mariju Milošević.Nakon smrti Slobodana Miloševića, njegovi posmrtni ostaci preneti su iz Haga u Beograd, a zatim 18. marta 2006. godine u Požarevac, gde je sahranjen u dvorištu porodične kuće, ispod stare lipe. Sahrani su prisustvovali brojni pristalice, kao i pojedini strani zvaničnici i javne ličnosti, dok je porodica odlučila da se sahrana ne obavi po pravoslavnom crkvenom obredu. Mirjana Marković i sin Marko Milošević nastavili su da žive u Rusiji kao politički emigranti, dok je ćerka Marija Milošević, prema javno dostupnim navodima, izjavila da se neće vraćati u Srbiju.

Zanimljivosti

  • Slobodan Milošević upoznao je svoju buduću suprugu Mirjanu Marković još kao gimnazijalac u Požarevcu.
  • Pre ulaska u politiku na najvišem nivou, imao je uspešnu karijeru u privredi, kao direktor kompanije Tehnogas i predsednik Udružene beogradske banke.
  • Tokom suđenja u Hagu, koje je prenošeno na televiziji, Milošević se sam branio i odbijao je da prizna legitimitet Tribunala.
  • Njegov stariji brat, Borislav Milošević, bio je diplomata i obavljao je dužnost ambasadora Savezne Republike Jugoslavije u Rusiji.
  • Oko sudbine njegovih posmrtnih ostataka u Hagu godinama su kružile razne teorije u medijima, iako je zvanična istraga utvrdila prirodan uzrok smrti.

Nagrade i priznanja

Slobodan Milošević nije bio nosilac međunarodno priznatih nagrada ili priznanja iz oblasti nauke, kulture ili humanitarnog rada. Kao državnik, tokom devedesetih godina učestvovao je u više značajnih međunarodnih pregovora, uključujući pregovore koji su doveli do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, što se u istorijskim analizama često navodi kao jedan od retkih trenutaka njegove međunarodne diplomatske uloge koja nije bila predmet spora.

Nasleđe i uticaj

Nasleđe Slobodana Miloševića i danas predstavlja predmet podeljenih mišljenja u Srbiji i regionu bivše Jugoslavije. Za jedan deo javnosti, njegova vladavina se povezuje sa periodom ratova, međunarodne izolacije i ekonomske krize, dok ga drugi deo javnosti percipira kroz prizmu odbrane nacionalnih interesa u turbulentnom periodu raspada Jugoslavije. Njegov politički uspon i pad detaljno su analizirani u brojnim istorijskim, političkim i pravnim studijama, kako u Srbiji, tako i u svetu, a suđenje pred Haškim tribunalom ostalo je jedan od najvažnijih presedana u međunarodnom krivičnom pravu, iako nikada nije okončano pravosnažnom presudom usled njegove smrti.Politička partija koju je osnovao, Socijalistička partija Srbije (SPS), nastavila je da postoji i posle njegove smrti i i dalje predstavlja aktivnog učesnika srpske političke scene. Događaji iz perioda njegove vladavine, uključujući Peti oktobar 2000. godine, ostali su trajno upisani u noviju istoriju Srbije kao prekretnica u demokratskim promenama u zemlji.

Biografija - najčešća pitanja

Kada i gde je rođen Slobodan Milošević?

Slobodan Milošević rođen je 20. avgusta 1941. godine u Požarevcu.

Kada je i kako umro Slobodan Milošević?

Slobodan Milošević preminuo je 11. marta 2006. godine u pritvoru Haškog tribunala u naselju Scheveningen, usled srčanog udara.

Gde je sahranjen Slobodan Milošević?

Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu, 18. marta 2006. godine.

Koje je funkcije obavljao Slobodan Milošević?

Bio je predsednik Republike Srbije od 1989. do 1997. godine, a zatim predsednik Savezne Republike Jugoslavije od 1997. do 2000. godine.

Ko je bila supruga Slobodana Miloševića?

Njegova supruga bila je Mirjana „Mira“ Marković, sociološkinja i političarka, osnivačica Jugoslovenske levice.

Da li je Slobodan Milošević imao dece?

Da, imao je dvoje dece - sina Marka Miloševića i ćerku Mariju Milošević.

Zašto je Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu?

Izručen je 28. juna 2001. godine kako bi odgovarao za optužbe za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje ratnog prava i običaja, povezane sa ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.

Da li je Slobodan Milošević osuđen pred Haškim tribunalom?

Ne, suđenje nikada nije okončano pravosnažnom presudom jer je Milošević preminuo tokom trajanja postupka, 2006. godine.

Kako je Slobodan Milošević došao na vlast?

Politički uspon ostvario je unutar Saveza komunista Srbije tokom osamdesetih godina, a ključna prekretnica bila je Osma sednica Centralnog komiteta 1987. godine.

Šta je bio Peti oktobar?

Peti oktobar 2000. godine bio je datum masovnih protesta u Srbiji nakon kojih je Slobodan Milošević priznao poraz na predsedničkim izborima i povukao se sa vlasti.

Zaključak

Slobodan Milošević ostaje jedna od najznačajnijih i istovremeno najkontroverznijih figura srpske i jugoslovenske istorije druge polovine XX veka. Od uspešnog privrednika i bankara, preko brzog uspona u vrhu Saveza komunista Srbije, do predsednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, njegova politička karijera bila je usko povezana sa najburnijim događajima raspada SFRJ, ratovima devedesetih godina i međunarodnom izolacijom zemlje. Nakon gubitka vlasti 2000. godine, suočio se sa optužnicom pred Haškim tribunalom, gde je suđenje trajalo do njegove smrti 2006. godine, bez izricanja pravosnažne presude. Njegovo nasleđe i danas izaziva podeljena mišljenja, a period njegove vladavine ostaje predmet detaljnog istorijskog i pravnog proučavanja.
Podeli: Facebook X WhatsApp Viber
Poslednja izmena: 15.08.2026. godine

Prijavi ovu biografiju

Ako si primetio grešku, neprikladan sadržaj ili imaš drugi razlog za prijavu, popuni formu ispod.