Poznat po

Ulozi Viljuške u kultnom filmu "Lepa sela lepo gore" Srđana Dragojevića, vođenju popularne dečje emisije "S one strane duge" tokom devedesetih, ulozi Milašina u seriji "Selo gori, a baba se češlja", kao i vođenju kviz emisija "Uzmi ili ostavi" i "Ja volim Srbiju".

Ko je Milorad Mandić

Milorad Mandić, poznat pod nadimkom Manda, bio je srpski i jugoslovenski pozorišni, filmski i televizijski glumac, kao i dugogodišnji TV voditelj. Rođen je 3. maja 1961. godine u Beogradu, a preminuo je iznenada 15. juna 2016. godine, u 55. godini života. Publici je najpoznatiji po ulozi Viljuške u filmu "Lepa sela lepo gore" Srđana Dragojevića, po vođenju kultne dečje emisije "S one strane duge" i po ulozi Milašina u seriji "Selo gori, a baba se češlja". Milorad Mandić decenijama je bio jedno od najprepoznatljivijih lica srpske televizije i pozorišta, a poslednjih godina života obavljao je i dužnost direktora Pozorišta "Boško Buha" u Beogradu.

Rani život i detinjstvo

Milorad Mandić rođen je 3. maja 1961. godine u Beogradu, na Dušanovcu. Odrastao je na Novom Beogradu, u porodici u kojoj je otac bio vojno lice, dok je majka vodila domaćinstvo. Pored njega, u porodici su odrastali i mlađi brat i sestra.Odrastanje u domaćinstvu vojnog lica, sa strogo utvrđenim redom i disciplinom svojstvenom takvim porodicama tog perioda, kasnije je Mandić opisivao kao jedno od formativnih iskustava svog detinjstva. U intervjuima je isticao da mu je upravo takvo vaspitanje kasnije pomoglo da izgradi radnu etiku neophodnu za dugogodišnju i raznovrsnu umetničku karijeru.Interesovanje za glumu i nastup pred publikom javilo se kod njega relativno rano, ali je pravi zaokret ka profesionalnom bavljenju umetnošću usledio tek u dvadesetim godinama. U svojoj dvadeset prvoj godini, Milorad Mandić postao je član beogradskog amaterskog Eksperimentalnog dramskog studija, gde je stekao prve ozbiljnije pozorišne iskustaje i uverio se da glumu želi da učini svojim pozivom, a ne samo povremenim interesovanjem.Rad u amaterskom pozorišnom okruženju omogućio mu je da se prvi put suoči sa disciplinom scenskog rada, timskim radom sa kolegama i zahtevima koje profesionalna gluma nosi. Ovo iskustvo pokazalo se presudnim za njegovu odluku da nastavi formalno školovanje u oblasti glume.

Obrazovanje

Šest godina nakon uključivanja u Eksperimentalni dramski studio, Milorad Mandić je diplomirao glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Vladimira Jevtovića. Fakultet dramskih umetnosti u tom periodu predstavljao je jednu od vodećih i najuglednijih glumačkih škola u tadašnjoj Jugoslaviji, iz koje su izašle mnoge generacije istaknutih glumaca.Studiranje pod mentorstvom iskusnih profesora dalo mu je čvrst zanatski temelj koji će mu kasnije omogućiti da se podjednako uspešno snalazi u pozorištu, na filmu i na televiziji – tri različita medija koji od glumca zahtevaju različite pristupe i tehnike izvođenja. Upravo ta svestranost, stečena tokom formalnog školovanja, izdvajala je Mandića među kolegama njegove generacije.Fakultetsko obrazovanje predstavljalo je i svojevrsnu prekretnicu u njegovom profesionalnom sazrevanju – od entuzijastičnog amaterskog glumca do školovanog umetnika spremnog za ulazak u profesionalne pozorišne i televizijske krugove. Na FDU je studirao zajedno sa kolegama poput Slobodana Bode Ninkovića, sa kojim je ostao prijatelj do kraja života.

Početak karijere

Nakon diplomiranja, Milorad Mandić postao je član beogradskog dečjeg pozorišta "Boško Buha", ustanove koja je decenijama predstavljala centralno mesto dečje pozorišne produkcije u Beogradu i regionu. Rad u ovom pozorištu obeležio je početak njegove profesionalne karijere i usmerio ga, makar delimično, ka publici najmlađeg uzrasta – odnos koji će negovati sve do kraja života.Paralelno sa angažmanom u pozorištu "Boško Buha", mladi glumac je počeo da dobija i televizijske uloge. Jedna od prvih značajnijih bila mu je uloga u seriji "Vuk Karadžić", monumentalnom televizijskom projektu reditelja Đorđa Kadijevića, u kojem je glumio zajedno sa uglednim kolegama Mikijem Manojlovićem i Aleksandrom Berčekom. Rad na ovom prestižnom projektu doneo mu je prve značajnije profesionalne kontakte i iskustva rada sa etabliranim glumcima i rediteljima.Prema kasnijim izjavama samog Mandića, upravo mu je reditelj Đorđe Kadijević tokom snimanja serije "Vuk Karadžić" preneo važnu profesionalnu lekciju – da strpljenje i sposobnost čekanja predstavljaju sastavni i neizbežan deo glumačkog poziva. Ova lekcija pratila ga je tokom čitave karijere, u kojoj su periodi intenzivnog rada smenjivani periodima iščekivanja novih uloga i projekata.Rane godine karijere obeležio je i kontinuiran rad u dečjem pozorištu, gde je gradio scensko iskustvo i tehniku neophodnu za kasnije zahtevnije uloge, kako u pozorištu, tako i na filmu.

Uspon do popularnosti

Prekretnicu u karijeri Milorada Mandića predstavljala je 1989. godina, kada je snimio više od 270 epizoda emisije "Bajka za laku noć", formata koji je decenijama bio sastavni deo večernje televizijske šeme namenjene najmlađima. Obim ovog angažmana – preko dve stotine epizoda – svedoči o intenzitetu rada i poverenju koje mu je tadašnja televizijska produkcija ukazala.Iste, 1989. godine, počeo je da vodi i emisiju za decu "S one strane duge", koju je vodio sve do 1995. godine. Ova emisija predstavljala je jedan od najgledanijih dečjih televizijskih formata tog perioda i učinila je Mandića, uz kolegu Branka Kockicu, jednim od najpopularnijih dečjih voditelja i zabavljača u tadašnjoj Jugoslaviji.Njegovo prepoznatljivo pitanje upućeno deci u publici, "Da li si se zaljubiška?", na koje se odgovaralo sa "tamba" ili "lamba" (da ili ne), postalo je deo popularne kulture devedesetih godina i ostalo urezano u sećanje čitave generacije gledalaca koja je odrastala uz male ekrane tog doba.Šest godina neprekidnog vođenja emisije "S one strane duge" učvrstilo je Mandićevu poziciju kao jednog od najprepoznatljivijih lica jugoslovenske, a potom i srpske dečje televizije. Ova popularnost otvorila mu je vrata i za angažmane van dečjeg programa, uključujući i filmske uloge namenjene odraslijoj publici.

Najveći uspesi

Najzapaženiju i ujedno najznačajniju ulogu u karijeri Milorad Mandić ostvario je u filmu "Lepa sela lepo gore" reditelja Srđana Dragojevića, jednom od najznačajnijih ostvarenja srpske kinematografije devedesetih godina. U filmu je tumačio lik Viljuške, srpskog vojnika koji u rat odlazi kako bi zaštitio svog kuma Lazu, vođen prevashodno patriotskim razlozima.Prema dostupnim podacima, uloga Viljuške prvobitno je bila namenjena glumcu Srđanu Todoroviću, koji ju je odbio zbog okolnosti vezanih za rat u Bosni i Hercegovini, nakon čega je ulogu preuzeo Milorad Mandić i ostvario tumačenje koje je kasnije ocenjeno kao jedno od njegovih najboljih. Film "Lepa sela lepo gore" bio je i zvanični srpski kandidat za nagradu Oskar u kategoriji najboljeg filma van engleskog govornog područja za 1996. godinu, a danas se smatra modernim klasikom domaće kinematografije, redovno prisutnim u analizama i pregledima najznačajnijih ostvarenja srpskog filma devedesetih.Pored ove uloge, Mandić se pojavio i u nizu drugih filmskih ostvarenja, među kojima se izdvajaju:
  • "Ivkova slava"
  • "Mrtav 'ladan"
  • "Pljačka Trećeg rajha"
  • "Rane"
  • "Točkovi"
  • "Tri palme za dve bitange i ribicu"
  • "Braća po materi"
Na televiziji je ostao posebno upamćen po ulozi Milašina u kultnoj seriji "Selo gori, a baba se češlja" reditelja Radoša Bajića, ostvarenju koje je decenijama uživalo veliku popularnost kod domaće publike. Pored toga, pojavljivao se i u serijama "Ravna gora", "Jagodići" i "Bolji život", proširujući svoj glumački opus na različite televizijske žanrove.Osim glumačkih uloga, Milorad Mandić je vodio i nekoliko popularnih kviz emisija, čime je pokazao svestranost i sposobnost da se podjednako uspešno snalazi u različitim televizijskim formatima. Vodio je kviz "Uzmi ili ostavi" na televiziji B92, potom kviz "Ja volim Srbiju" na Prvoj srpskoj televiziji, kao i kviz "Kolo sreće" na televiziji Hepi, zajedno sa koleginicom Sorajom Vučelić. U periodu od septembra 2002. do juna 2003. godine vodio je i dečju emisiju "Tajni agent Izi" na televiziji Pink, koja je potom, od juna 2003. do septembra 2004. godine, nastavljena na BK televiziji.Od 27. februara 2014. godine obavljao je i dužnost direktora Pozorišta "Boško Buha", ustanove u kojoj je gradio karijeru od samog početka. Ova kombinacija filmskih, televizijskih, voditeljskih i upravljačkih angažmana svrstava Milorada Mandića među retke domaće umetnike koji su podjednako uspešno gradili karijeru u više različitih segmenata umetničkog i medijskog rada, tokom više od tri decenije aktivnog delovanja.

Privatni život

Milorad Mandić bio je dva puta u braku. Iz prvog braka, sa Ksenijom Sonjom Burzan, dobio je troje dece: sina Marka, ćerku Mariju i sina Filipa. U drugom braku, sa glumicom Anastasijom Anjom Mandić, dobio je sina Andriju.U medijskim istupima tokom devedesetih godina, Mandić je otvoreno govorio o svom porodičnom životu i pristupu vaspitanju dece, ističući da poštenje i skromnost smatra ključnim vrednostima u odgoju, uprkos javnoj popularnosti koju je kao poznata ličnost uživao. U jednom od takvih intervjua istakao je i da namerno nije podsticao decu da se bave glumom dok su bila mlađa, smatrajući da je porodici dovoljan jedan glumac.Njegova ćerka Marija kasnije se, prema dostupnim podacima, opredelila za umetnički put, nastavljajući na svoj način porodičnu vezanost za umetnost koju je otac negovao tokom čitavog života.

Tragična smrt

Milorad Mandić preminuo je iznenada 15. juna 2016. godine, u Beogradu, u 55. godini života. Do kobnog trenutka došlo je tokom pretpremijernog izvođenja dečje predstave "Petar Pan" Pozorišta "Boško Buha", na sceni Ustanove kulture "Vuk Karadžić". Mandić je u predstavi tumačio lik kapetana Kuke, a predstava je protekla u redu prvih petnaestak minuta, nakon čega je glumac pao na scenu. Deo publike je isprva pomislio da je reč o delu izvođenja, sve dok se predstava nije prekinula.Glumac je kolima Hitne pomoći prevezen u Urgentni centar, gde su lekari pokušali reanimaciju, ali spasa nije bilo. Prema saznanjima Radio-televizije Srbije, uzrok smrti bio je srčani udar.Vest o Mandinoj smrti duboko je potresla umetničku zajednicu. Saučešće porodici uputili su i tadašnji predsednik i premijer Srbije, kao i brojne kolege iz sveta glume i televizije. Reditelj i glumac Radoš Bajić, sa kojim je Mandić sarađivao u seriji "Selo gori, a baba se češlja", istakao je da su svega dva dana pre toga zajedno snimali novu epizodu serije, zbog čega ga je vest posebno pogodila.Komemoracija povodom njegove smrti održana je na Velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, u prisustvu porodice, kolega i prijatelja. Na komemoraciji su govorili umetnički direktor Pozorišta "Boško Buha" Milan Karadžić, glumica Anica Dobra, spisateljica i dramaturg Ivana Dimić i drugi. Anica Dobra opisala je Mandića kao čoveka koji je "uvek brinuo više o drugima nego o sebi", dok je Ivana Dimić istakla da je "imao samo 55, a potrošio 110 godina", posvećujući se porodici, publici i pozorištu.Milorad Mandić sahranjen je 18. juna 2016. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz zvuke njegove omiljene pesme "Nesanica". Sahrani je prisustvovalo više od hiljadu ljudi, među kojima porodica, kolege, prijatelji i brojni studenti Fakulteta dramskih umetnosti. Poslednji pozdrav pored rake uputio mu je Slobodan Boda Ninković, njegov najstariji kolega sa klase na FDU. Mandić je sahranjen u blizini groba nedavno preminulog glumca Velimira Bate Živojinovića.

Zanimljivosti

  • Njegovo pitanje "Da li si se zaljubiška?" iz emisije "S one strane duge", sa odgovorima "tamba" i "lamba", postalo je deo popularne kulture devedesetih godina u Srbiji i regionu.
  • Ulogu Viljuške u filmu "Lepa sela lepo gore" prvobitno je trebalo da tumači Srđan Todorović, koji ju je odbio zbog ratnih okolnosti u Bosni i Hercegovini, čime je uloga pripala Mandiću.
  • U seriji "Vuk Karadžić" glumio je pored uglednih kolega Mikija Manojlovića i Aleksandra Berčeka, pod rediteljskim vođstvom Đorđa Kadijevića.
  • Tokom karijere snimio je preko 270 epizoda emisije "Bajka za laku noć", što svedoči o obimu njegovog televizijskog angažmana u dečjem programu.
  • Poslednje godine života obavljao je dužnost direktora Pozorišta "Boško Buha", ustanove u kojoj je gradio karijeru od samog početka.

Nagrade i priznanja

Za pisanje ove biografije nije pronađen pouzdan, javno dostupan podatak o zvaničnim glumačkim nagradama ili priznanjima koje je Milorad Mandić dobio tokom karijere. Njegovo najveće priznanje ipak predstavlja izuzetna i dugotrajna popularnost kod publike – kako kroz dečje emisije koje je vodio decenijama, tako i kroz upamćene filmske i televizijske uloge, prevashodno onu u filmu "Lepa sela lepo gore", ostvarenju koje je predstavljalo srpsku kinematografiju na međunarodnom nivou u konkurenciji za nagradu Oskar.

Nasleđe i uticaj

Milorad Mandić ostao je upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih dečjih voditelja u istoriji jugoslovenske i srpske televizije, čija je emisija "S one strane duge" oblikovala detinjstvo čitave generacije gledalaca odraslih tokom devedesetih godina. Istovremeno, njegova uloga u filmu "Lepa sela lepo gore" svrstava ga među glumce koji su svojim tumačenjem obeležili jedno od najznačajnijih i najuticajnijih ostvarenja domaće kinematografije tog perioda.Umetnički direktor Pozorišta "Boško Buha" Milan Karadžić istakao je da Mandić pripada eliti srpskog glumišta i da će, kroz svoje uloge u pozorištu, filmu i na televiziji, trajati zauvek u sećanju publike. Njegov opus, koji obuhvata rad u pozorištu "Boško Buha", televizijske emisije za decu, filmske uloge i vođenje kviz emisija, danas predstavlja svedočanstvo o svestranom umetniku koji je uspevao da podjednako uspešno komunicira sa najmlađom i sa odraslom publikom, ostavljajući trag koji nadmašuje granice pojedinačnog medija u kojem je delovao.

Biografija – najčešća pitanja

Kada je rođen Milorad Mandić?

Milorad Mandić rođen je 3. maja 1961. godine u Beogradu, na Dušanovcu.

Po čemu je poznat Milorad Mandić?

Milorad Mandić najpoznatiji je po ulozi Viljuške u filmu "Lepa sela lepo gore", po vođenju dečje emisije "S one strane duge" i po ulozi Milašina u seriji "Selo gori, a baba se češlja".

Gde je Milorad Mandić diplomirao glumu?

Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Vladimira Jevtovića.

Kada je i kako preminuo Milorad Mandić?

Milorad Mandić preminuo je 15. juna 2016. godine u Beogradu, u 55. godini života, nakon što mu je pozlilo na sceni tokom pretpremijernog izvođenja dečje predstave "Petar Pan" u Ustanovi kulture "Vuk Karadžić", gde je tumačio lik kapetana Kuke. Uzrok smrti bio je srčani udar.

Gde je sahranjen Milorad Mandić?

Sahranjen je 18. juna 2016. godine u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, u blizini groba glumca Velimira Bate Živojinovića.

Koliko je godina imao Milorad Mandić kada je preminuo?

U trenutku smrti imao je 55 godina.

Da li je Milorad Mandić imao decu?

Da, imao je četvoro dece – Marka, Mariju i Filipa iz prvog braka sa Ksenijom Sonjom Burzan, i sina Andriju iz drugog braka sa Anastasijom Anjom Mandić.

U kojim je filmovima glumio Milorad Mandić?

Pored filma "Lepa sela lepo gore", glumio je i u filmovima "Ivkova slava", "Mrtav 'ladan", "Pljačka Trećeg rajha", "Rane", "Točkovi", "Tri palme za dve bitange i ribicu" i "Braća po materi".

Koje je televizijske serije glumio Milorad Mandić?

Pojavljivao se u serijama "Vuk Karadžić", "Selo gori, a baba se češlja", "Ravna gora", "Jagodići" i "Bolji život".

Koje je emisije vodio Milorad Mandić?

Vodio je emisije "Bajka za laku noć", "S one strane duge", "Tajni agent Izi", "Uzmi ili ostavi", "Ja volim Srbiju" i "Kolo sreće".

Da li je Milorad Mandić obavljao i rukovodeću funkciju u pozorištu?

Da, od 27. februara 2014. godine obavljao je dužnost direktora Pozorišta "Boško Buha" u Beogradu, u kojem je karijeru gradio od samog početka.

Zaključak

Milorad Mandić, poznat kao Manda, bio je jedan od najprepoznatljivijih srpskih glumaca i TV voditelja druge polovine dvadesetog i početka dvadeset prvog veka. Od skromnih početaka u amaterskom pozorištu, preko diplome na Fakultetu dramskih umetnosti, do uloge u kultnom filmu "Lepa sela lepo gore" i dugogodišnjeg vođenja emisija za decu, izgradio je karijeru koja je obuhvatila pozorište, film i televiziju. Njegov lik ostao je duboko urezan u sećanje nekoliko generacija gledalaca u Srbiji i regionu, kako kroz dečje emisije poput "S one strane duge", tako i kroz upamćene filmske i televizijske uloge. Preminuo je iznenada, na sceni, 15. juna 2016. godine u Beogradu, ostavivši za sobom bogat glumački opus, četvoro dece i uspomenu na jednog od najomiljenijih dečjih zabavljača svog vremena.
Podeli: Facebook X WhatsApp Viber
Poslednja izmena: 15.08.2026. godine

Prijavi ovu biografiju

Ako si primetio grešku, neprikladan sadržaj ili imaš drugi razlog za prijavu, popuni formu ispod.