Poznat po

Petar Kralj poznat je po dugogodišnjem članstvu u Ateljeu 212, monodrami o Toli Manojloviću koju je igrao više od 40 godina, kao i po ulogama u TV serijama „Bolji život", „Srećni ljudi" i filmu „Sinovci".

Ko je Petar Kralj

Petar Kralj bio je srpski pozorišni, filmski i televizijski glumac, jedan od najprepoznatljivijih i najvoljenijih umetnika srpske scene druge polovine dvadesetog i početka dvadeset i prvog veka. Tokom karijere koja je trajala pola veka, Petar Kralj je ostvario više od 200 uloga u pozorištu, na filmu i televiziji, a na pozorišnim daskama je nastupio više od 3.000 puta. Publika ga je pamtila po toplini, iskrenosti i posvećenosti glumačkom pozivu, a kolege po skromnosti i profesionalizmu.U decembru 2000. godine, list Večernje novosti svrstao je Petra Kralja na osmo mesto liste najboljih srpskih glumaca i glumica dvadesetog veka, čime je zvanično potvrđen njegov status jednog od stubova domaćeg glumišta.

Rani život i detinjstvo

Petar Kralj rođen je 4. aprila 1941. godine, samo dva dana pre bombardovanja Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Prema većini izvora, rodio se u Zagrebu, dok pojedini izvori navode selo u okolini Gline, odakle je poreklom njegova porodica sa Banije; ova razlika verovatno potiče upravo od porodičnog porekla, pa se podatak o tačnom mestu rođenja razlikuje od izvora do izvora.Bio je jedinac. Njegov otac Đorđe Kralj bio je profesor istorije, poreklom sa Banije, dok je majka Stanislava Kralj, devojačko prezime Kocan, bila profesorka geografije, poljsko-ukrajinskog porekla. Ime je dobio po dedi, po porodičnoj tradiciji.Početkom Drugog svetskog rata, dok je bio tek beba, porodica je bila prinuđena da beži iz Hrvatske. Majka je s njim najpre stigla u Rumu kod ujaka, a potom se porodica trajno nastanila u Sremskoj Mitrovici, gde je Petar Kralj proveo detinjstvo. Roditelji su ga, kako je kasnije sam isticao, često vodili na školske priredbe na kojima se glumilo i recitovalo, što je kod njega rano probudilo ljubav prema sceni.

Obrazovanje

Gimnaziju je završio u Novom Sadu 1960. godine. Sam je govorio da je imao sreće da pozorišne predstave počne da gleda još 1959. godine, što je dodatno učvrstilo njegovu odluku da se profesionalno posveti glumi.Nakon završene gimnazije, upisao je glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu (današnji Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu), gde je diplomirao 1964. godine. Već godinu dana kasnije, 1965, osvojio je nagradu za najboljeg mladog glumca na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, za ulogu u predstavi „Čarapa od sto petlji" Ace Popovića, što mu je, kako je kasnije govorio, dalo samopouzdanje da krene u osvajanje beogradske pozorišne scene.

Početak karijere

Prve filmske uloge Petar Kralj je ostvario još tokom studija i neposredno nakon diplomiranja, sredinom šezdesetih godina dvadesetog veka. Pojavio se, između ostalog, u filmovima „Saša" (1962), „Dve noći u jednom danu" (1963) i „Ime i prezime" (1964), a igrao je i u ostvarenjima „Brodolom mladog Tomasa" i „Hiljadu zašto?" (1965).Paralelno sa filmskim počecima, gradio je pozorišnu karijeru. Nastupao je u Narodnom pozorištu, Jugoslovenskom dramskom pozorištu i na drugim beogradskim scenama, a 1968. godine postao je stalni član Ateljea 212, pozorišta koje će obeležiti najveći deo njegovog umetničkog života. U tom pozorištu ostao je do 1979. godine, kada je prešao u status slobodnog umetnika, nastavljajući saradnju sa više beogradskih teatara.

Uspon do popularnosti

Sedamdesetih i osamdesetih godina Petar Kralj postaje jedno od prepoznatljivijih lica jugoslovenske kinematografije i televizije. Igrao je u filmovima „Roj" i „Hajka", a kasnije i u ostvarenjima „Poseban tretman", „Sok od šljiva" i „Una". Njegov glas i pojava postali su publici bliski i kroz popularne televizijske serije poput „Čedomira Ilića", „Diplomaca", „S vanglom u svet" i „Nevena".Posebno mesto u njegovoj karijeri zauzima monodrama o Toli Manojloviću, kamenorescu, kovaču i zemljoradniku iz sela Nemenikuće, zasnovana na tekstu Mome Dimića. Ova predstava je više od četiri decenije bila neprekidno na repertoaru Ateljea 212, a mala scena tog pozorišta danas nosi upravo ime Petra Kralja, u znak trajnog sećanja na njegov doprinos kući u kojoj je proveo najveći deo karijere.

Najveći uspesi

Devedesetih i dvehiljaditih godina Petar Kralj nastavlja da gradi karijeru, kako u pozorištu, tako i na televiziji. Publika ga je gledala u serijama „Bolji život", „Zaboravljeni", „Srećni ljudi" i „Porodično blago", ostvarenjima koja su obeležila domaću malu ekranu tokom više decenija.Zanimljivo je da je svoju prvu glavnu filmsku ulogu odigrao tek kao šezdesetpetogodišnjak, u filmu „Sinovci" (2006), redateljskom prvencu Siniše Kovačevića, u kojem je tumačio lik Obrada Srećkovića. Iste godine pojavio se i u filmu „Gde cveta limun žut", u ulozi Nikole Pašića. Godine 2005. igrao je glavnu ulogu u seriji „Sakupljač", prvoj srpskoj naučnofantastičnoj televizijskoj seriji, dok je u periodu 2005–2006. tumačio lik Sredoja Krsmanovića u seriji „Stižu dolari 2".Predavao je glumu i na BK Univerzitetu, prenoseći svoje iskustvo mlađim generacijama glumaca.

Privatni život

Petar Kralj bio je dva puta oženjen i imao je jedno dete. Prvi brak sklopio je sa koleginicom, glumicom Ljiljanom Gazdić. Iz tog braka, 1973. godine, rodila mu se ćerka Milica Kralj, koja se kasnije profesionalno bavi rediteljskim poslom. Brak sa Ljiljanom Gazdić trajao je gotovo tri decenije, nakon čega je usledio razvod.Drugi put oženio se Sonjom Divac, nekadašnjom balerinom Narodnog pozorišta. Par se upoznao zahvaljujući Sonjinom druženju sa Petrovom kumom, glumicom Cecom Bojković.Petar Kralj preminuo je 10. novembra 2011. godine u Beogradu, u sedamdesetoj godini života, nakon duže i teške bolesti, tokom koje je više puta bio zadržan na bolničkom lečenju. Vest o njegovoj smrti potvrdilo je njegovo matično pozorište, Atelje 212.

Zanimljivosti

  • Ime je dobio po dedi Petru, prateći porodičnu tradiciju.
  • Otac mu je vest o rođenju sina saznao sa zakašnjenjem, jer je zbog ratnih okolnosti morao da napusti Hrvatsku pre nego što se Petar rodio.
  • Voleo je poeziju i bio poznat po izuzetnom kazivanju stihova; njegov glas ostao je upamćen po interpretaciji pesme „Santa Marija della Salute" Laze Kostića, kao i po Davičovoj pesmi „Srbija".
  • Sam je za sebe govorio da je običan čovek kome je dar omogućio da ljudima, uz pomoć dobrih pisaca, kaže nešto pametno.
  • Otvoreno je govorio o tome da voli druženje, piće i fudbal, a bio je poznat po tome što nije birao uloge, niti je odbijao ponude za saradnju.

Nagrade i priznanja

Petar Kralj dobitnik je četiri nagrade za životno delo: Dobričinog prstena (1996), nagrade „Pavle Vujisić" (2006), nagrade „Zlatni ćuran" (2010) i nagrade Sterijinog pozorja (2010). Pored toga, osvojio je i pet nagrada „Lovorov vijenac", Oktobarsku nagradu grada Beograda, nagradu Miloš Žutić i statuetu Joakim Vujić, kao i brojna druga priznanja tokom višedecenijske karijere. Prvo veliko priznanje osvojio je još 1965. godine, kada je na Sterijinom pozorju proglašen za najboljeg mladog glumca.

Nasleđe i uticaj

Petar Kralj ostavio je dubok trag u srpskom glumištu, kako brojem i raznovrsnošću uloga, tako i pristupom glumačkom zanatu koji su kolege opisivale kao izuzetno predan i human. Dramski pisac Dušan Kovačević nazvao ga je jednim od najvećih glumaca u istoriji srpskog pozorišta, dok je njegova dugogodišnja partnerka na sceni, glumica Ružica Sokić, isticala njegovu profesionalnost i plemenitost. Reditelj Dejan Mijač je istakao da je Petar Kralj imenom bio predodređen da bude „kralj među glumcima".U znak trajnog sećanja, mala scena Ateljea 212 nosi njegovo ime, a monodrama o Toli Manojloviću ostala je zapamćena kao jedna od najdugovečnijih predstava na repertoaru srpskog pozorišta, simbol njegove posvećenosti glumačkom pozivu.

Biografija – najčešća pitanja

Kada je rođen Petar Kralj?

Petar Kralj rođen je 4. aprila 1941. godine.

Gde je rođen Petar Kralj?

Prema većini izvora, Petar Kralj je rođen u Zagrebu, mada pojedini izvori navode i selo u okolini Gline, odakle potiče njegova porodica.

Kada je i gde umro Petar Kralj?

Petar Kralj preminuo je 10. novembra 2011. godine u Beogradu, u sedamdesetoj godini života, nakon duže bolesti.

Po čemu je poznat Petar Kralj?

Petar Kralj poznat je po dugogodišnjem članstvu u Ateljeu 212, po monodrami o Toli Manojloviću koju je igrao više od 40 godina, kao i po brojnim ulogama u filmovima i TV serijama poput „Sinovci", „Bolji život" i „Srećni ljudi".

Koje je pozorište bilo matično pozorište Petra Kralja?

Matično pozorište Petra Kralja bio je Atelje 212, čiji je stalni član bio od 1968. do 1979. godine, a sa kojim je sarađivao i kasnije kao slobodni umetnik.

Da li je Petar Kralj imao decu?

Da, Petar Kralj imao je ćerku Milicu, rođenu 1973. godine u braku sa glumicom Ljiljanom Gazdić. Milica Kralj danas se bavi rediteljskim poslom.

Koliko je puta bio oženjen Petar Kralj?

Petar Kralj je bio dva puta oženjen – prvo glumicom Ljiljanom Gazdić, a potom bivšom balerinom Sonjom Divac.

Koje nagrade je osvojio Petar Kralj?

Petar Kralj osvojio je četiri nagrade za životno delo: Dobričin prsten, nagradu „Pavle Vujisić", „Zlatni ćuran" i nagradu Sterijinog pozorja, kao i pet nagrada „Lovorov vijenac" i brojna druga priznanja.

Koja je bila prva glavna filmska uloga Petra Kralja?

Prvu glavnu filmsku ulogu Petar Kralj je odigrao tek u šezdeset petoj godini, u filmu „Sinovci" (2006), redateljskom prvencu Siniše Kovačevića.

Da li je Petar Kralj predavao glumu?

Da, Petar Kralj je jedno vreme predavao glumu na BK Univerzitetu.

Zaključak

Petar Kralj bio je jedan od najznačajnijih srpskih glumaca druge polovine dvadesetog veka, čiji je umetnički put, od gimnazijskih priredbi u Sremskoj Mitrovici do statusa jednog od osam najboljih srpskih glumaca dvadesetog veka, ostao trajno upisan u istoriju domaćeg glumišta. Kroz više od 200 uloga i preko 3.000 pozorišnih nastupa, uključujući i legendarnu monodramu o Toli Manojloviću, Petar Kralj je publici ostao u sećanju kao glumac velikog srca i skromnosti. Preminuo je 10. novembra 2011. godine u Beogradu, ostavljajući iza sebe bogato umetničko nasleđe i ćerku Milicu, koja danas nastavlja porodičnu vezanost za umetnost kroz rediteljski rad.
Podeli: Facebook X WhatsApp Viber
Poslednja izmena: 26.08.2026. godine

Prijavi ovu biografiju

Ako si primetio grešku, neprikladan sadržaj ili imaš drugi razlog za prijavu, popuni formu ispod.